Mutna

Zagreb traži upravitelja dvorane iako je nije preuzeo i ne plaća zakup dok Ingra ne dobije trajnu dozvolu. Zagrebački holding raspisao je novi natječaj za upravitelja Arene Zagreb iako ona još nije u njihovu, nego u Ingrinu vlasništvu. Ingra još nije dostavila svu potrebnu dokumentaciju kojom bi dokazala potpunu ispravnost i sigurnost krova dvorane, a Zagreb i nije počeo plaćati ugovoreni zakup jer se bez potrebne dokumentacije ne može izdati trajna uporabna dozvola.

U subotu gostuje francuski Chamberry koji ipak neće okusiti velebnu Arenu. Iako je bilo najavljivano da će Zagrebaši u nastavku Lige prvaka domaće utakmice igrati u novosagrađenoj dvorani, Francuzi dolaze u “samo” u dotrajali Dom Sportova. Prema riječima glavnog Zagrebovog menadžera Zorana Gopca, klub si u trenucima još uvijek nepotpisanog ugorova o primopredaji dvorane između Grada i Ingre ne može dopustiti financijski luksuz iznajmljivanja skupe Arene.

Kako ugovor o zakupu između Arene i Bandićevog Holdinga još uvijek nije potpisan, a približava se početak roka otplate kredita od 87 milijuna eura, Ingra će objekt prodati ili dati na upravljanje drugima. Ingra je za gradnju Arene Zagreb potrošila oko 90 milijuna eura, a u ožujku joj na naplatu stiže prva rata kredita. U građevinskoj tvrtki kažu da im se neće dogoditi da nemaju osiguran novac za otplatu.

Njemačka novinska agencija DPA objavila je izvještaj uoči Svjetskog rukometnog prvenstva u Hrvatskoj. “Uzimajući u obzir sve trofeje koje su uzeli u posljednje vrijeme, dojam je da Hrvati naslov uzimaju kao nešto što se mora dogoditi. No, taj je osjećaj potpuno u zaborav bacio onaj drugi aspekt prvenstva. Financijski.” Naime - “Za izgradnju dvorana potrošilo se više od 2,7 milijarde kuna, a kada se uračunaju kamate, ti se troškovi penju na vrtoglave 3,4 milijarde. I sve to u zemlji kojoj vanjski dug iznosi gotovo 90 posto ukupne proizvodnje, a prosječna plaća se kreće oko 600 eura.” - navodi se u izvještaju.

Nakon prepucavanja Hrvatskog rukometnog savez, Ingre i Grada Zagreba je li dvorana za zagrijavanje u sklopu zagrebačke Arene pravih dimenzija i sukoba HRS-a i gradova u kojima se održava prvenstvo zbog novca koji taj savez traži za organizaciju sportskog događaja, na pomolu je nova nezgodna situacija. Naime, službeno otvaranje Arene Zagreb, koju na zagrebačkom Laništu gradi Ingra, odgođeno je za gotovo mjesec dana. Premda će gradnja te višenamjenske dvorane biti gotova 15. prosinca, barem tako tvrde u Ingri i u Gradu Zagrebu, dvorana neće službeno biti otvorena 28. prosinca, kao što je bilo planirano, nego 10. ili 17. siječnja, koncertom Prljavog kazališta. I to zato što zagrebački poglavari imaju prebukiran raspored.

Prilikom redovnih posjeta gradilištu rukometne arene gradonačelnik Milan Bandić, ovoga puta u pratnji ministra Dragana Primorca, osim o brzini i kvaliteti građevinskih radova, posvetio se i dojmu koji će dvorana ostaviti na gledatelje. Tako je zaključio da dvorana od preko 10.000 sjedećih mjesta “mora” imati i veliki središnji semafor, kakvim su opremljene američke sportske dvorane. S obzirom na prisustvo Primorca, Bandić je iskoristio priliku da lobira za pomoć Vlade pri financiranju “punog dojma”.

U povodu nedavne prezentacije Arene Zagreb, Vjesnik je u četvrtak razgovarao s nekoliko uglednih arhitekata koji su poprilično kritizirali taj projekt i način na koji su ga čelni ljudi Zagreba realizirali. Arena Zagreb temelji se Decathlonovom projektu dvorane u Krakowu. Prema riječima predstavnika konzorcija Ingre i TriGranita, Arena Zagreb sadrži niz prilagodbi i promjena u odnosu na izvorni projekt.  Dorade su crtali arhitekti iz studija Upi2M i Urbanih tehnika pod dirigentskom palicom Lea Pleštine. Za komentar smo pitali profesora Branka Kincla, autora »nesuđene« Arene Zagreb, rada koji je početkom godine pobijedio na javnom arhitektonskom natječaju za gradnju dvorane u Blatu u organizaciji Poglavarstva i Društva arhitekata Zagreb. »Zagrebačka arhitektura…i kako se ona vrednuje, to je velik problem«, razočarano je započeo razgovor Kincl. »Projekt Arene Zagreb, koji su prezentirali TriGranit i Ingra, ne želim komentirati. U ovom času to više nema smisla«, smatra profesor Kincl.

Zagrebačko poglavarstvo ukinulo je za 4500 četvornih metara zemljišta u Laništu svojstvo javnog dobra kako bi se omogućilo ishođenje lokacijske dozvole za Arenu Zagreb. Tvrtka Lanište, koju je osnovao Trigranit koji će s Ingrom graditi Arenu, prije devet dana je podnijela zahtjev za lokacijsku dozvolu za najveću dvoranu u Hrvatskoj. Ukidanje svojstva javnog dobra za dio zemljišta na kojoj će niknuti Arena pokazuje i da konzorcij nije imao sve potrebno zemljište za gradnju. Ugovor o gradnji Arene inače još nije potpisan.

Čelnici Zagerba i konzorcija Ingra-Trigranit uspjeli su postići novi dogovor koji osigurava izgradnju Arene Zagreb, potvrđeno je jučer s obije pregovaračke strane. Konzorcij je dostavio nacrt ugovora koji gradski čelnici smatraju potpuno prihvatljivim, ali će potpisivanje ugovora pričekati sljedeći tjedan - dok ga verificira predstavnik Vlade i usklade protokoli za potpisivanje. Osnova novog ugovora je godišnji zakup s održavanjem od 7,5 miijuna eura koje plaćaju Vlada i Zagreb na 28 godina, ali je uglavljeno i da se Arena može otkupiti nakon sedam godina plaćanja zakupa - po cijeni od 80,38 milijuna eura. Cijena prijevremenog otkupa u slučaju kojeg bi Arena bila plaćena 132,88 milijuna eura je kompromisna jer je do jučer grad inzistirao na plaćanju zakupa pet godina i zatim isplate u gotovini manjoj od 87 milijuna eura.

Pregovarački timovi grada i konzorcija Ingra-Trigranit dogovorili su se da ne izlaze u javnost s nikakvim informacijama dok se u potpunosti ne definira i potpiše ugovor o izgradnji dvorane Arena Zagreb ili donese konačna odluka o odustajanju. Predsjednik uprave Ingre Igor Oppenheim poručio je da pregovori idu ka kompromisima i potpisivanju ugovora, ali da se neće moći poštovati rok koji je dao Milan Bandić i koji ističe danas. “Dogovaramo potpuno nove modele za financiranje Arene, ali o svemu ćete biti detaljnije obavješteni na našem zajedničkom istupu”, izjavljuje Oppenheim. To bi značilo da se više ne radi o zakupu na 28 godina koji bi ukupno stajao 210 milijuna eura, niti o mogućnosti otkupa Arene nakon pet godina za 110 milijuna eura, što su dosad, među ostalim, bili kameni spoticanja u pregovorima. Milan Bandić je inače najavio da će u slučaju potpisivanja ugovora obvezno tražiti da ga verificira i Vlada.

Pregovori koje gradonačelnik Zagreba, kako drukčije nego u ‘najboljem interesu građana’, vodi s Ingrom i njezinim partnerom TriGranitom o međusobnim obvezama i pravima u projektu javno-privatnog partnerstva ili su dobro smišljena predstava za javnost ili, još gore, dokaz krajnjeg diletantizma i nereda koji karakterizira veliku većinu državnih poslova. Dok je svugdje u svijetu vrlo jasno što znači obvezujuća ponuda, u Zagrebu se vode pregovori o tome je li obvezujuća ponuda, koju je naručitelj (ni manje ni više nego Vlada RH) već i formalno prihvatio, obvezujuća ili ne baš posve obvezujuća.

Tri mjeseca nakon što je otpočela procedura o izabiru partnera i projekta za Zagreb Arenu, zajedničko povjerenstvo Vlade i zagrebačkog poglavarstva prihvatilo je obvezujuću ponudu Ingre i TriGranita za gradnju najveće dvorane za Svjetsko prvenstvo u rukometu. U odnosu na prvotnu obvezujuću ponudu, prihvaćena je djelomično modificirana. Zajam na 28 godina, koji uključuje i gradnju, održavanje i upravljanje, neće stojati ni 7,2, ni 7,3, nego 7,5 milijuna eura, ali će PDV na rate plaćati konzorcij, a ne Vlada i Zagreb. Do povećanja je došlo upravo zbog troškova održavanja i nakon 28 godina dvorana će ukupno stajati 210 milijuna eura, što je devet milijuna više nego u prvotnom iskazu interesa. Vlada i Grad nisu pristali na gradnju tramvajske pruge do Arene. Nova dvorana neće imati 18 tisuća mjesta, nego 15.600, a glavni projekt će se raditi po uzoru na dvoranu iz Krakova a ne po projektu Branka Kincla. U stari projekt će se pokušati ukomponirati čelična vanjska oplata dvorane, potvrdio je i predsjednik uprave Ingre Igor Oppenheim.

Projekt uglednog zagrebačkog arhitekta Branka Kincla pobjedio je danas na natječaju za izgradnju rukometne arene u Blatu za predstojeće Svjetsko rukometno prvenstvo kojeg su raspisali Gradsko poglavarstvo i DAZ.  Dvorana će imati 57 tisuća kvadrata, 18 tisuća sjedećih mjesta za gledatelje i čak 1 000 parkirnih mjesta. Dvoranu  će graditi domaća tvrtka Ingra i inozemna tvrtka Trigranit.

Poglavarstvo je ponudu Ingre i mađarskog Trigranita uputilo na razmatranje Vladi, što potvrđuje informaciju da su se Milan Bandić i Ivo Sanader ipak dogovorili o sufinanciranju zakupa dvorane po principu pola-pola.  I u Zagrebu i Vladi nije se službeno moglo saznati što stoji u ponudi. No neslužbeno se doznaje da su Ingra i Trigranit ponudili gradnju i održavanje Zagreb arene na rok od 28 godina, a godišnji zakup koji traže je 7,2 milijuna eura. To znači da bi Vlada i zagrebačka uprava godišnje izdvajali po 3,6 milijuna eura ili nešto više od dva milijuna kuna mjesečno za zakup. Sama investicija u dvoranu procijenjena je na 20 do 80 milijuna eura, a grad i Vlada bi u 28 godina isplatili više nego dvostruko - 201 milijun eura ili milijardu i pol kuna.